Sadržaj:

Azot (N) min. 3%
Azot Organski (N) min. 1.5%
Organski ugljenik (C) 5%/-0.5%
Kalcijum (CaO) min. 2,5%
C/N max. 12%

ZAŠTO KALCIJUM ?
Kalcijum (Ca) je posle kalijuma, najzastupljeniji mineral u biljkama. Njegova koncentracija je znatno niža od kalijuma. Najviše ga ima u listovima i stablu. Raspodela kalcijuma u ćelijama biljaka dosta varira u zavisnosti od njegove koncentracije u zemljišnom rastvoru. Kalcijum je u biljkama slabo pokretljiv,  pa je neophodno da biljke budu njime snabdevene tokom cele vegetacije u dovoljnoj meri.


Uloga kalcijuma u odbrani biljaka od bolesti je velika. Posle azota (N), kalcijum najviše utiče na pojavu i razvoj bolesti. Osim što utiče na prinos i kvalitet, primenom kalcijuma smanjuje se razvoj bolesti povrća. Dokazano je da kalcijum sprečava razvoj bolesti time što smanjuje osetljivost biljaka prema prouzrokovačima bolesti. Tako npr. dobro snabdevena paprika kalcijum-sulfatom teško može oboleti od sive truleži (botrytis cinerea), koja je masovna pojava. Dok kalcijum-nitrat će drastično smanjiti pojavu pepelnice na paradajzu i trulež korena šargarepe. Ishrana kalcijumom značajno smanjuje trulež korena krastavca i suvu trulež istog. Dodavanje kalcijuma u prihrani naročito na peskovitim zemljištima grube strukture je korisna jer smanjuje bolesti i povećava prinos.

Kod krompira intenzitet pojave mrke truleži (erwinia) je mnogo manji ili skoro zanemarljiv,  ukoliko su krtole dobro obezbijeđene kalcijumom. Bolesti krtola u skladištima su u direktnoj vezi sa koncentracijom kalcijuma u njima. Ogledi su pokazali da je kalcijum nitrat efikasniji od bilo kog drugog oblika kalcijuma.

Simptomi “gorkih pega” na plodovima jabuke javljaju se usled nedostatka kalcijuma. Ulegnuće epidermisa na plodovima paprike, paradajza, lubenice, krastavca javlja se usled nedostatka kalcijuma. Česta pojava nedostatka kalcijuma (Ca) je i na unutrašnjim listovima kod salate, pošto je slabo pokretljiv, stariji listovi su obično zelene boje.



PREPORUČENA PRIMENA :
Đubrivo se primenjuje folijarno od podčetka do kraja
plodonošenja u ukupnoj količini od 2 – 4 l / ha:


za jabuke i kruške 2- 4 l / ha (4-5 tretmana) u fazi
plodonošenja (0,5 % rastvor).


Za ostalo voće 2 l / ha (0,5 % rastvor).
U plastenicima ga treba primenjivati protiv crne truleži
u količini od 200 ml / 100 l vode.


Broj tretmana u toku godine : 3-5 puta


Mnogi činioci utiču na pojavu truleži ploda paradajza, paprike, ali i drugog povrća. Dva su uzroka najznačajnija: pojava biotskih bolesti (onih koje izazivaju živi agensi – gljive, baktrerije, virusi) i pojava abiotskih bolesti (onih koje izazivaju činioci nežive prirode, nepovoljni činioci spoljne sredine). Kod nas se uglavnom javljaju tri uzročnika truleži ploda koje izazivaju gljive: Botritis cinerea – siva trulež, Sklerotonija sklerotiorum – bela trulež i plamenjača koju izaziva Fitoftora infestans.